Kako su se opijali ruski carevi: 458 boca alkohola nije predstavljalo problem

Votka je prvi put proizvedena u moskovskom Kremlju 10. listopada 1503. godine. Prije toga su se žestoka pića (koja su se tada nazivala aqua vita, što na latinskom znači "voda života") nabavljala iz Europe i koristila kao lijek protiv prehlade i niskog krvnog tlaka. 1503. godine je sagrađena prva ruska destilerija i počela je proizvodnja ruske votke, najprije u malim količinama i isključivo za potrebe carske obitelji.

Ne znamo mnogo o navikama vladara iz dinastije Rjurikovič koje su tiču ispijanja alkohola. Ivan Grozni je često pio votku u mladosti, a i kasnije, ali Petar Veliki je bio taj koji je votku uveo kao obavezno alkoholno piće na carskoj trpezi.

Petar Veliki

Petar I. (1672.-1725.)

Getty Images

Car Petar Veliki je počeo piti kao tinejdžer u njemačkoj četvrti u Moskvi. Boris Kurakin, Petrov prijatelj, zapisao je o ovim zabavama u Lefortovom dvorcu u njemačkoj četvrti: "Raskalašnost je počela, pilo se u količinama koje se ne mogu opisati, tri dana u nizu, zaključani u kući, pili su toliko da su neki umrli na licu mjesta. A sve do danas [1705.] ispijanje alkohola se nastavlja i postalo je popularno i među plemićkim ženama."

Petar je počinjao dan čašicom votke uz kiseli krastavac. Na njegovim okupljanjima (tako su se nazivale carske zabave) uveo je pravilo: onaj tko zakasni na događaj mora popiti pun pehar velikog orla, tj. 1,5 litara votke.

Petar se nije stidio svog opijanja i sam je priznao da je ponekad tom prilikom gubio razum i pamćenje: "Ne sjećam se kada sam otišao, jer sam bio opijen darom Bakha. Zato molim svakoga kome sam izazvao neugodnost da mi oprosti, a posebno one koji su bili prisutni u vrijeme kada sam otišao, neka to bude zaboravljeno..." - napisao je Petar u pismu svom rođaku grofu Fjodoru Apraksinu.

Katarina I.

Portret carice Katarine I. (1684.-1727.), Jean-Marc Nattier (1685.-1766.), 1717.

Getty Images

Katarina I., Petrova žena koja je naslijedila prijestolje nakon njegove smrti, također je uživala u alkoholu. Jacques de Campredon, prvi francuski veleposlanik u Rusiji, zapisao je 1725. godine, pet mjeseci nakon smrti Petra Velikog, da su Katarinina omiljena zabava "gotovo svakodnevne zabave s pićem koje traju po cijelu noć i dobar dio dana".

Tajnik saksonskog veleposlanstva je zapisao da Katarina svoj dan počinje čašicom votke (carica je najviše voljela votku uvezenu iz Gdanjska), a da uvečer prelazi na mađarska vina. Povjesničar Jevgenij Anisimov, jedan od najvećih stručnjaka za ovu epohu, zapisao je da je "traćenje života" bilo glavni Katarinin posao.

Aleksandar II.

Aleksandar II. (1818.-1881.)

Getty Images

Aleksandar II. nije izbjegavao alkohol, ali nije pio mnogo votke, nego radije vina i šampanjac. Povjesničar Igor Zimin citira dvorske dokumente koji opisuju carsku trpezu priređenu za bal uz prisustvo cara 7. veljače 1871. godine. Bilo je spremno ukupno 458 boca, od čega 219 šampanjca, 173 vina Chateau Lafitte, 8 vina madeira, 11 vina sauterne, 9 boca sherryja itd. Bile su samo dvije boce votke!

Aleksandar III.

Portret Aleksandra III. (1845.-1894.)

Getty Images

U Rusiji postoji popularno vjerovanje da je Aleksandar III. bio pijanica i da je umro od komplikacija u vezi s pićem. Povjesničar Igor Zimin je dokazao da to nije točno. Aleksandar III., koji je bio čovjek izvanredne snage, zaista je pio i mogao popiti mnogo s obzirom na svoju težinu, ali nikada nije bio mrtav pijan.

General Petar Čerevin, šef Aleksandrove sigurnosne policije, prisjećao se da je Aleksandar "bio u stanju piti mnogo bez ikakvih znakova pijanstva, osim što je postajao veseo i razigran kao dijete". Grof Sergej Šeremetjev, Aleksandrov bliski prijatelj, zapisao je: "Bio je umjeren u piću, no mogao je popiti mnogo, bio je vrlo snažan i vjerojatno nikada potpuno pijan."

Aleksandrovo omiljeno piće bila je mješavina ruskog kvasa i šampanjca u odnosu pola-pola. Od vina je volio madeiru i gruzijska vina iz Kahetije, a viđen je i kako pije viski, votku i liker od anisa, koji je u šali nazivao "prdavcem".

Nikolaj II.

"Mali otac", 1897. Portret ruskog cara Nikolaja II. (1868.-1918.) koji drži zdravicu. Objavljeno u Vanity Fairu 21. listopada 1897. Autor: Jean Baptiste Guth.

Getty Images

Posljednji ruski car nije bio trezvenjak. U svojim je dnevnicima zabilježio veliki broj prilika kada se napio i to sa zadovoljstvom. Kolovoz 1904: "Nakon što sam obišao kantine nižih časnika i dobro se napio votke, stigao sam na zbor časnika." Kolovoz 1906: "Probao sam šest vrsta porta i malo se podnapio, zbog čega sam odlično spavao."

Nikolaj je obično pio čašicu votke prije doručka i čašu madeire ili nekoliko čaša porta za vrijeme jela. Mogao je popiti 2-3 čaše šampanjca, ali gotovo nikada nije pio bijela i crna vina. Priča se da su tri omiljena pića Nikolaja II. bila votka, porto i šljivovica.