Pet dalekih i egzotičnih krajeva koji su zamalo postali ruske kolonije

1. Tobago

Ovaj karipski otok je mogao biti dio ruskih kolonija, s obzirom na to da je nekada bilo kolonija Kurlandije, vojvodstva koje se od 16. do 18. stoljeća nalazilo na obali Baltičkog mora. Vojvoda ove male zemlje, Jakob Kettler, osnovao je nekoliko kolonija u Africi i na Karibima, od kojih je jedna bila i Tobago.

"Tobago" Romeyna de Hooghea, Amsterdam, 1677.

Getty Images

Kurlandija je u 18. stoljeću postala dio Ruskog Carstva (1795.). Njezine kolonije bi također pripale Rusiji da ih 1661. godine već nije preuzelo Britansko Carstvo, nakon što ih je kurlandski vojvoda dao u zalog prilikom uzimanja zajma od Londona. Carica Katarina II. se navodno pokušala domoći Tobaga krajem 18. stoljeća, pozivajući se na veze s Kurlandijom, no njezin je trud bio uzaludan.

2. Kalifornija

Ruske oblasti u Americi nisu se ograničavale samo na Aljasku, koja je kasnije (1867.) prodana SAD-u. Rusija je imala zemlju i u Kaliforniji. Fort Ross je bila utvrda koju je Ruska američka kompanija osnovala na zapadnoj obali Sjeverne Amerike u današnjem okrugu Sonoma. Funkcionirala je nešto manje od 30 godina (od 1812. do 1841. godine) kao poljoprivredno naselje za opskrbu ruske Aljaske. 1836. godine je u Fort Rosu živjelo 260 stanovnika.

Fort Ross u zaljevu Bodega, 1828.

Getty Images

Španjolska i Meksiko nisu bili zadovoljni ruskim prisustvom u Kaliforniji, ali su odlučili Ruse ne istjerivati silom. Također, nije bilo ozbiljnih sukoba između Ruskog Carstva i lokalnih Indijanaca u Kaliforniji. Zabilježeno je da su ove dvije etničke grupe živjele u priličnom miru. Krajem 30-ih godina 19. stoljeća Ruska američka kompanija je pronašle nove načine da za Aljasku osigura hranu, tako da nije bilo potrebno zadržati Fort Ross. Teritorij je prodan američkom poduzetniku Johnu Sutteru za gotovo 20 000 dolara, od čega je dio isplaćen u zlatu.

Jedan zaposlenik Ruske američke kompanije Dmitrij Zavališin posjetio je Fort Ross i o tome podnio izvješće kompaniji i kralju Aleksandru I. On je predložio da se ruski teritorij u Kaliforniji proširi kako bi prisutnost Rusije bila snažnija i ekonomski isplativija. Njegova zamisao je bila da se preko Atlantika pošalju ruski kmetovi kako bi obrađivali novu zemlju, a da im se zauzvrat da sloboda.

3. Haiti

Vlasti su odbacile Zavališinov plan da se Fort Ross proširi, ali on nije odustao i predložio je da se ruska kolonija osnuje na Haitiju. Skovao je plan s bivšim francuskim generalom Jacquesom Boyéom, koji je u Rusiji ostao nakon što je zarobljen za vrijeme Napoleonovog pohoda 1812. godine. On je prije toga služio na Haitiju, koji je do pobune 1804. godine bio francuska kolonija.

Grupa Haićana oko 1890.

Getty Images

Prijedlog Zavališina i Boyéa privukao je pažnju Ruske američke kompanije, koja je planirala 1826. godine na Haiti poslati ekspediciju. Ekspediciju su trebala predvoditi dvojica njezinih inicijatora, no ruska politika je projekt stopirala prije nego što je i počeo. Ruska aristokracija je u prosincu 1825. godine podigla ustanak protiv cara. Pobuna je ugušena, a Zavališin uhićen zbog svojih navodnih veza s pobunjenicima. Protjeran je u Sibir na gotovo 40 godina i plan o Haitiju je zauvijek propao.

4. Havaji

Ruska američka kompanija također je sklopila dogovor s plemenskim poglavicom Kauaija, četvrtog otoka po veličini među havajskim otocima. Poglavica je pristao teritorij predati pod neku vrstu ruskog protektorata i Rusi su na otoku od 1816. do 1817. podigli četiri utvrde. Dvije utvrde su ime dobile po ruskom caru Aleksandru I. i njegovoj ženi Elizabeti, a tamošnja rijeka je nazvana po ruskoj reci Don.

Pogled na Elizabetinu utvrdu (Kauai, Havaji) iz ptičje perspektive. Rekonstrukciju su izvršili Aleksandar Molodin i Peter R. Mills, 2015.

Netlenta/Wikipedija

Međutim, vlasti u Sankt-Peterburgu nisu bile oduševljene novim teritorijem i rusko ministarstvo vanjskih poslova je odbilo zahtjev Ruske američke kompanije da preuzme otok. "Ruski car smatra da preuzimanje ovog teritorija neće donijeti nikakvu značajnu dobit Rusiji, dok joj, s druge strane, može donijeti izvjesne probleme." Smatra se da je stav ruskog cara bio zasnovan na želji da održi dobre odnose s Britancima i Amerikancima, koji su također bili zainteresirani za ove oblasti.

5. Somalija

Rusi su također željeli dio Afrike, iako ovu želju njihove vlasti nisu podržavale. Grupa ruskih kozaka je 1888. godine pokušala zauzeti dio Francuske Somalije. 150 kozaka pod zapovjedništvom Nikolaja Ašinova, koji je bio poznat kao avanturist, stiglo je u Somaliju iz Odese i svoje sjedište postavilo na mjestu stare egipatske tvrđave. Teritorij koji je proglašen ruskim zauzimao je 50 x 100 kilometara i dobio je ime "Nova Moskva".

Ruska tvrđava u Sagallu, Džibuti

Getty Images

S obzirom na to da su Rusija i Francuska u to vrijeme bile saveznice, Ašinovljev potez je iznenadio lokalne francuske kolonijalne vlasti, koje su čekale upute iz Pariza. Pariz je, sa svoje strane, sa Sankt-Peterburgom dogovarao što da se radi s Ašinovljevim ljudima. Rusija nije podržala Ašinovljev pothvat te je odobrila francusku operaciju protiv kozaka. Francuzi su napali tvrđavu, zarobili Ruse i poslali ih kući, dok je Ašinov dobio tri godine progonstva. On je, međutim, bio uporan i nastavio je uvjeravati cara da zauzme neki teritorij u Africi, ali uzalud.