Zašto je Staljinu drugi dio Ejzenštejnovog filma "Ivan Grozni" bio odvratan?

"...Ejzenštejnov 'Ivan Grozni', drugi dio. Ne znam je li netko od vas to vidio, ja jesam. Odvratna stvar!" - to je sovjetski lider Josif Staljin izjavio na savjetovanju rukovodstva Komunističke partije u kolovozu 1946. godine. Nepunih godinu dana prije toga prvi dio Ejzenštejnovog filma je dobio Staljinovu nagradu kao najviše priznanje u SSSR-u. Sovjetski lider je uživao u tom dijelu filma o prvom ruskom caru.

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, 1930.

Scherl/Global Look Press

Film počinje od ranog razdoblja kraljevanja Ivana Groznog, kada je on zapravo i postao "grozan", pokenuvši energičnu kampanju usmjerenu na likvidaciju svojih stvarnih i umišljenih protivnika u redovima plemstva. Vidimo kako Ivan obećava da će učiniti zemlju velikom kroz borbu s unutarnjim i vanjskim neprijateljima. Takav pravac razmišljanja je bio važan nakon prethodnog razdoblja političke nestabilnosti. Moćni i samouvjereni car postiže svoj cilj - pobjeđuje Tatare, stare vanjske neprijatelje Rusije, ali unutar zemlje mu prijeti konfrontacija boljara koji žele osujetiti carevu namjeru da proširi svoju vlast.

Neodlučni car Ivan

Do tog je trenutka u filmu Staljinu sve odgovaralo. Međutim, u drugom dijelu se prikazuje sve jača oporba boljara i najkontroverznije epizode njegove vladavine u kojima opričnici teroriziraju plemstvo. Ejzenštejn nije uspio sve to predstaviti onako kako bi odgovaralo Staljinovim očekivanjima i zato je doživio bujicu kritike. Zamjereno mu je što je pogrešno prikazao i carevu ličnost.

Staljin je skrenuo pažnju na to da je Ejzenštejnov Ivan bio "neodlučan, sličan Hamletu".

Nikolaj Čerkasov/Global Look Press

Što je bilo pogrešno u opisu srednjovjekovnog ruskog vladara i zašto je sve to imalo toliki značaj za sovjetskog vođu? Odgovori se mogu pronaći u stenogramu sa sastanka koji je u veljači 1947. godine Staljin održao s redateljem i sovjetskim dužnosnicima.

"Car Ivan je bio velik i mudar vladar... Njegova mudrost se sastojala u tome što je štitio nacionalne interese i nije puštao strance u zemlju...Ivan Grozni je bio veoma surov. Možete ga prikazati kao surovog, ali morate pokazati zašto je morao biti takav. Jedna od Ivanovih pogrešaka se sastojala u tome što on nije u potpunosti uništio pet velikih feudalnih obitelji... Da je to učinio, kasnije ne bi bilo problema... Trebao je biti odlučniji", rekao je Staljin i skrenuo pažnju na to da je Ejzenštejnov Ivan bio "neodlučan, sličan Hamletu".

Po riječima visokog sovjetskog dužnosnika Andreja Ždanova, koji je bio na tom sastanku, redatelj je prikazao cara kao "neurotičnu" ličnost.

Ku Klux Klan u srednjovjekovnoj Rusiji

Pored careve ličnosti, Ejzenštejn je imao drugačiju predodžbu i o konfliktu s boljarima. Staljin je Ivanove gardijske pukovnije (opričnike), koje su osnovane radi borbe protiv carevih neprijatelja, doživljavao kao "naprednu vojsku". "Vi prikazujete opričnike kao Ku Klux Klan", negodovao je Staljin.

Staljin nije mogao prihvatiti Ejzenštejnov negativni odnos prema Ivanovom teroriziranju plemstva.

Nikolaj Čerkasov/Global Look Press

Ejzenštejn je sebi dozvolio da se ne složi sa sovjetskim čelnikom, rekavši da su članovi Ku Klux Klana nosili bijele kapuljače, a opričnici su nosili crne uniforme.

U cjelini, Staljin nije mogao prihvatiti Ejzenštejnov negativni stav prema Ivanovom teroriziranju plemstva. On je inzistirao na tome da je u pitanju bila napredna mjera koja je pridonijela jačanju zemlje i njezinoj obrani od feudalnih knezova koji su težili tome da je raskomadaju.

Staljin i film

Razumljivo je da je Staljin posvetio posebnu pozornost filmu. "On se oslanjao na kinematografiju više nego na druge umjetnosti. ... Volio je uzimati za primjer povijesnu ličnost koja bi mogla biti od koristi s gledišta suvremene političke situacije i ideološke borbe", istaknuo je sovjetski pisac Konstantin Simonov. Staljinu nije bio potreban lik slabog i neodlučnog vladara koji je psihički teško podnosio to što nema dobru propagandu.

Josif Staljin je obraćao posebnu pažnju na film.

Jevgenij Haldej/Global Look Press

Što se tiče drugog dijela "Ivana Groznog", često se pretpostavljalo da se Staljinu nije svidjelo kako je redatelj prikazao cara i njegove poteze, jer je to moglo negativno utjecati na doživljavanje Staljinove politike.

"Svi koji su vidjeli film povlačili su paralele, što je, naravno, bilo potpuno neprihvatljivo za Staljina", kaže Naum Klejman, bivši direktor Muzeja filma u Moskvi. Staljin je više volio lik moćnog vladara, kako je i prikazivan u ono doba. Progoni koje je organizirao Ivan Grozni također su spadali u osjetljive teme, s obzirom na čistke 1930-ih u kojima je pobijeno mnogo ljudi.

Što se tiče filma, Ejzenštejnu je rečeno da ispravi "pogreške". Međutim, on je ubrzo umro i drugi dio filma je publici prikazan tek 1958. godine, u redateljevoj verziji.

Pročitajte i: Kako je Chaplin inspirirao sovjetskog redatelja da napravi film o Volgi