Pet filmova Todorovskog koji su osvojili svijet

„Vjernost”, 1965. (Vernost')

Kadar iz filma „Vernost“.

Mladić Jura Nikitin, učenik desetog razreda, žarko želi otići na front kako bi osvetio smrt svoga oca koji je poginuo u ratu. Ali se uspjeva samo upisati u vojnu školu. Tamo se sprijatelji s iskusnijim mladićem Senjom i upozna lijepu devojku Zoju. Između Jure i Zoje se rađa čedna i nježna mladalačka ljubav. Međutim, rat se nastavlja i junak ipak odlazi na front. Film s puno detalja i osjećaja opisuje najtragičnije razdoblje u sovjetskoj povijesti.

Ovaj jednostavan i iskren film, koji je Todorovski snimio na temelju scenarija poznatog pjesnika, kompozitora i scenarista Bulata Okudžave, osvojio je 1965. godine nagradu „Za najbolji debitantski film” na filmskom festivalu u Veneciji.

„Voljena žena mehaničara Gavrilova”, 1981. (Ljubimaja ženščina mehanika Gavrilova)

Kadar iz filma „Voljena žena mehaničara Gavrilova”.

Uspješna, ali usamljena Margarita naposljetku pronalazi svoju drugu polovinu – brodskog mehaničara Gavrilova, „pravog muškarca”, galantnog, dobrog i pravednog. Zaljubljeni par se odlučuje vjenčati, ali na dan vjenčanja mladoženja se stjecajem okolnosti nađe u neugodnoj situaciji i ne može ni doći kod matičara, niti javiti gdje se nalazi. Film prikazuje nevjestu koja čitav dan provodi u očekivanju svog dragog. Margarita pati, sumnja, nada se najboljem i prolazi kroz veliki broj smješnih i tužnih situacija. Scenarij je napisao Sergej Bodrov Stariji, danas poznati redatelj i scenarist, koji je dva puta nominiran za nagradu „Oscar” za filmove „Kavkaski zarobljenik” i „Mongol”.

Glumica Ljudmila Gurčenko je za ulogu Margarite osvojila nagradu na Međunarodnom festivalu u Manili 1982. godine.

„Ratna romansa”, 1983. (Voenno-polevoj roman)

Kadar iz filma „Ratna romansa”.

Za vrijeme rata mladi vojnik Saša se zaljubljuje u medicinsku sestru Ljubu, koja živi s njegovim zapovjednikom. Putevi im se razilaze, ali nekoliko godina poslije rata oni se ponovno sreću. On je sretno oženjen i radi kao kino-operater, a ona je prodavačica piroški s teškom životnom pričom. Junak osjeća nostalgiju za prošlim danima. Njega razdiru osjećanja i on se dvoumi između sređenog obiteljskog života i veze s priprostom uličnom prodavačicom. 

Film je premijerno prikazan 1984. godine u okviru natjecateljskog programa 34. Berlinala, gdje je Ina Čurikova, koja igra suprugu glavnog junaka, osvojila „Srebrnog medvjeda” za najbolju žensku ulogu. Film je 1985. godine nominiran za nagradu „Oscar” u kategoriji „Najbolji film izvan engleskog govornog područja”.

„Interdjevojka”, 1989. (Interdevočka)

Kadar iz filma „Interdjevojka”.

Ekskluzivna prostitutka Tanja, koja radi samo sa strancima, sanja da se uda za jednog od svojih klijenata, napusti zemlju i počne nov život. Njeni snovi se iznenada ostvaruju: klijent iz Švedske joj nudi brak. Ali ne odvija se sve onako glatko kako je ona planirala. Za dokumente koji su joj potrebni za odlazak u Švedsku potrebno je mnogo novca i Tanja ne uspjeva  otputovati. Osim toga, sovjetska policija protiv nje pokreće krivični postupak zbog ilegalne zamjene deviza.

Film je kao sovjetsko-švedska koprodukcija snimljen na temelju istoimenog romana Vladimira Kunjina. Bio je to jedan od najpopularnijih filmova iz vremena perestrojke. Na filmskom festivalu u Tokiju 1989. godine osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu i specijalnu nagradu žirija za režiju. Film je prikazivan u kinima u Europi, Aziji, SAD-u i Kanadi.

„Ankor, još ankor!”, 1992. (Ankor, ešče ankor!)

Kadar iz filma „Ankor, još ankor!”. 

Komedija o životu u malom vojnom garnizonu u provinciji. Zapovjednik puka ima ozbiljnu vezu s Ljubom iz medicinske službe, koja isto ima generalski čin, a pritom se nije razveo od svoje službene žene. Ali Ljuba zavoli mladog poručnika Volođu, koji joj uzvraća ljubav. Zaljubljeni par se tajno viđa u tuđem stanu, ali pukovnik uskoro saznaje za njihovu vezu.

Film je osvojio nekoliko najviših priznanja na ruskim festivalima, nagradu za najbolji scenarij na Svjetskom festivalu u Tokiju 1993. godine i specijalnu nagradu žirija Međunarodnog filmskog festivala u Sanremu 1994. godine.