Šuhovljev toranj (1922., Vladimir Šuhov)
Adresa: Ulica Šabolovka 37. Stanica metroa "Šabolovska"
Izvor: AFP / EastNews
Rana sovjetska vlast radio je smatrala najboljim medijem za masovno informiranje, kako je tada u zemlji bio velik broj nepismenih i polupismenih ljudi. Zato je i najvažniji radio-toranj u zemlji morao izgledati impresivno. Hiperboloidne konstrukcije Vladimira Šuhova, koje su u to vrijeme na međunarodnim izložbama već stekle popularnost, imale su futuristički izgled, što je bilo u skladu s tadašnjim duhom sovjetske umjetnosti i države. Ovakav stil bio je idealan za tako ozbiljnu građevinu kao što je radio-toranj. Tako je nastala konstrukcija koja je istovremeno impozantna i prozračna i koja se i danas smatra čudom graditeljstva. Ona je bila simbol sovjetskog radija, a kasnije i televizije.
Dom Melnikova
(1929., Konstantin Melnikov)
Adresa: Krivoarbatska ulica 10. Stanica metroa "Arbatska".
Izvor: Rossijskaja gazeta
Arhitekt Konstantin Melnikov za sudjelovanje na natječaju za projekt izgradnje Doma kulture "Zujev" osmislio je građevinu u obliku valjka. Na natječaju nije pobijedio, ali od svoje zamisli nije odustao, već ju je nastavio razvijati. Tako je privatna kuća Melnikova izgrađena u obliku dva valjka koja se sijeku.
Ideologija ranog razdoblja SSSR-a odbacivala je privatno vlasništvo i zahtijevala da se arhitektura potčini kolektivnim interesima. U slučaju Doma Melnikova težnja da se ispoštuju ovi principi dovela je do grotesknih rješenja. Arhitekt je za sve članove obitelji projektirao samo jednu spavaću sobu, u kojoj su oni postajali "kolektiv usnulih ljudi". Iako je Meljnikov neprekidno isticao da njegov projekt zadovoljava standarde visoko funkcionalne sovjetske arhitekture, cilindrična građevina sa šestokutnim prozorima u narodu je dobila prezriv naziv "buržoaska stambena jedinica".
Melnikov je oduvijek želio da njegova kuća jednog dana postane muzej. Otvaranje muzeja dugo je odgađano zbog sudskih tužbi između nasljednika arhitekta. U prosincu 2014. "Dom Melnikova" konačno je otvoren za posjetitelje.
Kultura 1 i Kultura 2
U knjizi Vladimira Papernog "Arhitektura u doba Staljina: Kultura dva" (Architecture in the Age of Stalin: CultureTwo, Cambridge University Press, 2002.) izložena je zanimljiva koncepcija razvoja kulturnog života u Rusiji. Prema ovom tumačenju, mogu se izdvojiti dva razdoblja ruske kulture, koja se izmjenjuju svakih 20 do 30 godina. Kultura 1 se odnosi na razdoblja revolucija i usvajanja novih tendencija, dok se Kultura 2 izražava kroz povratak tradiciji i poštivanje ustaljenih normi.
Razlike između tih razdoblja u ruskoj kulturi Paperni objašnjava na primjeru arhitekture kao najočitije umjetnosti. Tako arhitekturu iz 1920-ih (Šuhovljev radijski toranj, Dom Melnikova), koja je provokativna i inovativna, autor opisuje kao razdoblje Kulture 1, dok građevine iz razdoblja od 1930-ih do 1950-ih (hotel Moskva, Staljinovih sedam nebodera itd. ), koje su strože i impozantnije, pripadaju razdoblju Kulture 2. bilježeći promjene u kulturnom životu zemlje, Paperni objašnjava kako se paralelno s tendencijama u umjetnosti mijenjao i svakodnevni život u Sovjetskom Savezu.
Zgrada Centrosojuza
(1937., Le Corbusier)
Adresa: Ulica Mjasnicka 39. Stanica metroa "Čistije prudi".
Izvor: RIA Novosti
Pažnju Le Corbusiera, klasika svjetske arhitekture, koji je stvorio suvremeni kanon u izgradnji građevina poslovne namjene, privukao je sovjetski graditeljski bum 1930-ih. On je sudjelovao i pobijedio na natječaju za projekt zgrade Asocijacije potrošačkih zadruga (Centrosojuz).
U grandioznoj poslovnoj građevini u Ulici Mjasnicka arhitekt je primijenio svih "pet principa suvremene arhitekture", na temelju kojih se danas projektira većina poslovnih zgrada u svijetu. Ovi principi obuhvaćaju korištenje potpornih stupova od armiranog betona, ravne krovove-terase, minimalni broj unutarnjih zidova i ogromne uzdužne prozore.
Moskovljanima se ipak nije svidjela masivna građevina na betonskim stupovima s minimalističkom fasadom. Pjesnik Osip Mandeljštam o ovoj je građevini napisao s ironijom: "U dvorce od kristala na tankim nožicama / Ja se ni kao sjena neću peti".
Hotel Moskva
(Oswald Stapran, Leonid Savelev, Aleksej Ščusev, 1935., rekonstruiran 2004.)
Adresa: Ulica ohotni rjad 2. Stanica metroa "Ohotni rjad".
Izvor: RIA Novosti
Početkom 1920-ih planirano je da u blizini Kremlja, na mjestu današnjeg hotela Moskva, bude podignut Dvorac rada. Projekt je predviđao izgradnju ogromnih blokova od stakla i betona, koje u donjem dijelu povezuje elipsasta dvorana. Građevina je trebala izgledati gotovo kao svemirski brod iz "Zvjezdanih staza". Ubrzo se odustalo od realizacije ovog projekta zbog previsoke cijene i složenosti. Odlučeno je da se umjesto Dvorca rada na ovom mjestu podigne hotel - tradicionalnija, ali ništa manje grandiozna građevina. Pod rukovodstvom arhitekta Ščuseva hotel Moskva je podignut u monumentalnom tradicionalnom stilu, koji je postao dominantan u arhitekturi Sovjetskog Saveza od 1930-ih do 1950-ih. Stupovi, lukovi i dekorativne balustrade trebale su pokazati povezanost između sovjetske arhitekture i antičkih tradicija.
VDNH (1935.-1954.,
grupa arhitekata pod vodstvom Sergeja Černišova)
Adresa: Prospekt mira 119. Stanica metroa "VDNH".
Izvor: AP
Ogroman izložbeni kompleks na sjeveru Moskve izgrađen je s ciljem da svakom sovjetskom građaninu i turistu u svakom trenutku ponudi uvid u postignuća Sovjetskog Saveza u sferi poljoprivrede i industrije. Od 70 paviljona polovina njih ima izgled hramova u stilu empire.
Posebno je impresivan paviljon br. 32, podignut 1939. U početku je nosio naziv "Strojarstvo" i izvana je izgledao kao hangar sa staklenim krovom, dok je po unutarnjem dizajnu podsjećao na hram civilizacije Mezopotamije, u kojem su se umjesto statusa bogova i heroja nalazile statue Mehaničara i Traktoristkinje. Krajem 1950-ih uz ovaj paviljon je dozidana zgrada sa staklenom kupolom, čija mrežasta konstrukcija podsjeća na Šuhovljev radijski toranj. Tada je paviljon promijenio naziv u "Kozmos". Na trgu ispred njega postavljena je kopija rakete "Vostok", u kojoj je Gagarin poletio u orbitu.
Sedam "Staljinovih" nebodera (1952-1957, Lav Rudnev, Dmitrij Čečulin, Vjačeslav Oltarževski, Sergej Černišov i drugi)
Izvor: Lori / Legion Media
Adrese
Moskovsko državno sveučilište Lomonosov: Ulica Lenjinove gore, zgrada br. 2. Stanica metroa "Sveučilište"
Stambena zgrada na Koteljničeskom keju: Koteljničeski kej 1/15. Stanica metroa "Taganska"
Stambena zgrada na Kudrinskom trgu: Kudrinski trg 1. Stanica metroa "Barikadna"
Hotel Ukrajina (sadašnji službeni naziv hotela je Radisson Royal): Kutuzovljev prospekt 2/1, zdanje 1. Stanica metroa "Kijevska"
Stambena zgrada na Trgu Krasnije vorota: Ulica Sadovaja-Spaskaja 21. Stanica metroa "Krasnije vorota"
Lenjingradski hotel: Ulica Kalančovska 21/40. Stanica metroa "Komsomolska"
Zgrada Ministarstva vanjskih poslova: Smolensko-Seni trg 32/34. Stanica metroa "Smolenska"
Centar Moskve s nekoliko strana okružuju poznati neboderi izgrađeni u sovjetskom neoklasicističkom, tzv. "staljinističkom", stilu. To su: zgrada Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov, tri stambene zgrade, dva hotela i Ministarstvo vanjskih poslova RF (ranije SSSR-a).
Dvanaest fantastičnih razloga za posjet Rusiji |
Prema prvotnom planu, u Moskvi je trebao biti podignut samo jedan neboder, ali izuzetan u svakom pogledu. Projekt Kongresne palače, veličanstvenog zigurata [terasasta piramida s hramom na vrhu - prim. prev.] visokog 500 metara sa skulpturom Lenjina na vrhu, obustavljen je zbog početka rata. Metalne konstrukcije koje su bile namijenjene izgradnji Kongresne palače pretopljene su u protutenkovske prepreke.
Poslije rata projekt je raščlanjen na sedam zasebnih građevina. Arhitektura Staljinove epohe u njima je konačno definirala svoj stil. On sjedinjuje svjetske trendove u području monumentalne arhitekture (neboderi po općem izgledu podsjećaju, recimo, na Empire State Building u New Yorku) s arhitektonskim elementima drevnih epoha. Koristeći ornamente, stupove, pa i cjelokupnim oblikom građevine, arhitekti su željeli pokazati da je kultura SSSR-a nasljednica kultura Drevnog Istoka, Indije i Kine.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu