Šest remek-djela sovjetske arhitekture

Reprezentativne građevine sovjetske arhitekture podignute su tijekom prvih 30 godina SSSR-a. Upravo u to vrijeme u Moskvi su izgrađeni futuristički Šuhovljev radijski toranj, grandiozni hotel Moskva i sedam "Staljinovih" nebodera. Ruski vjesnik vam predstavlja najpoznatije građevine iz doba procvata sovjetske arhitekture.

Šuhovljev toranj (1922., Vladimir Šuhov)

Adresa: Ulica Šabolovka 37. Stanica metroa "Šabolovska"

 

Izvor: AFP / EastNews

Rana sovjetska vlast radio je smatrala najboljim medijem za masovno informiranje, kako je tada u zemlji bio velik broj nepismenih i polupismenih ljudi. Zato je i najvažniji radio-toranj u zemlji morao izgledati impresivno. Hiperboloidne konstrukcije Vladimira Šuhova, koje su u to vrijeme na međunarodnim izložbama već stekle popularnost, imale su futuristički izgled, što je bilo u skladu s tadašnjim duhom sovjetske umjetnosti i države. Ovakav stil bio je idealan za tako ozbiljnu građevinu kao što je radio-toranj. Tako je nastala konstrukcija koja je istovremeno impozantna i prozračna i koja se i danas smatra čudom graditeljstva. Ona je bila simbol sovjetskog radija, a kasnije i televizije.


Dom Melnikova (1929., Konstantin Melnikov)

Adresa: Krivoarbatska ulica 10. Stanica metroa "Arbatska".

 

Izvor: Rossijskaja gazeta

Arhitekt Konstantin Melnikov za sudjelovanje na natječaju za projekt izgradnje Doma kulture "Zujev" osmislio je građevinu u obliku valjka. Na natječaju nije pobijedio, ali od svoje zamisli nije odustao, već ju je nastavio razvijati. Tako je privatna kuća Melnikova izgrađena u obliku dva valjka koja se sijeku.

Ideologija ranog razdoblja SSSR-a odbacivala je privatno vlasništvo i zahtijevala da se arhitektura potčini kolektivnim interesima. U slučaju Doma Melnikova težnja da se ispoštuju ovi principi dovela je do grotesknih rješenja. Arhitekt je za sve članove obitelji projektirao samo jednu spavaću sobu, u kojoj su oni postajali "kolektiv usnulih ljudi". Iako je Meljnikov neprekidno isticao da njegov projekt zadovoljava standarde visoko funkcionalne sovjetske arhitekture, cilindrična građevina sa šestokutnim prozorima u narodu je dobila prezriv naziv "buržoaska stambena jedinica".

Melnikov je oduvijek želio da njegova kuća jednog dana postane muzej. Otvaranje muzeja dugo je odgađano zbog sudskih tužbi između nasljednika arhitekta. U prosincu 2014. "Dom Melnikova" konačno je otvoren za posjetitelje.

Kultura 1 i Kultura 2

U knjizi Vladimira Papernog "Arhitektura u doba Staljina: Kultura dva" (Architecture in the Age of Stalin: CultureTwo, Cambridge University Press, 2002.) izložena je zanimljiva koncepcija razvoja kulturnog života u Rusiji. Prema ovom tumačenju, mogu se izdvojiti dva razdoblja ruske kulture, koja se izmjenjuju svakih 20 do 30 godina. Kultura 1 se odnosi na razdoblja revolucija i usvajanja novih tendencija, dok se Kultura 2 izražava kroz povratak tradiciji i poštivanje ustaljenih normi.

Razlike između tih razdoblja u ruskoj kulturi Paperni objašnjava na primjeru arhitekture kao najočitije umjetnosti. Tako arhitekturu iz 1920-ih (Šuhovljev radijski toranj, Dom Melnikova), koja je provokativna i inovativna, autor opisuje kao razdoblje Kulture 1, dok građevine iz razdoblja od 1930-ih do 1950-ih (hotel Moskva, Staljinovih sedam nebodera itd. ), koje su strože i impozantnije, pripadaju razdoblju Kulture 2. bilježeći promjene u kulturnom životu zemlje, Paperni objašnjava kako se paralelno s tendencijama u umjetnosti mijenjao i svakodnevni život u Sovjetskom Savezu.


Zgrada Centrosojuza (1937., Le Corbusier)

Adresa: Ulica Mjasnicka 39. Stanica metroa "Čistije prudi".

 

Izvor: RIA Novosti

Pažnju Le Corbusiera, klasika svjetske arhitekture, koji je stvorio suvremeni kanon u izgradnji građevina poslovne namjene, privukao je sovjetski graditeljski bum 1930-ih. On je sudjelovao i pobijedio na natječaju za projekt zgrade Asocijacije potrošačkih zadruga (Centrosojuz).

Pet neobičnih turneja po Moskvi koje ne smijete propustiti
Potvrđujući tezu Winstona Churchilla da je "Rusija zagonetka sakrivena u misteriji unutar enigme", ove jedinstvene ture šire famu o misteriji zvanoj Moskva.

U grandioznoj poslovnoj građevini u Ulici Mjasnicka arhitekt je primijenio svih "pet principa suvremene arhitekture", na temelju kojih se danas projektira većina poslovnih zgrada u svijetu. Ovi principi obuhvaćaju korištenje potpornih stupova od armiranog betona, ravne krovove-terase, minimalni broj unutarnjih zidova i ogromne uzdužne prozore.

Moskovljanima se ipak nije svidjela masivna građevina na betonskim stupovima s minimalističkom fasadom. Pjesnik Osip Mandeljštam o ovoj je građevini napisao s ironijom: "U dvorce od kristala na tankim nožicama / Ja se ni kao sjena neću peti".


Hotel Moskva (Oswald Stapran, Leonid Savelev, Aleksej Ščusev, 1935., rekonstruiran 2004.)

Adresa: Ulica ohotni rjad 2. Stanica metroa "Ohotni rjad".

 

Izvor: RIA Novosti

Početkom 1920-ih planirano je da u blizini Kremlja, na mjestu današnjeg hotela Moskva, bude podignut Dvorac rada. Projekt je predviđao izgradnju ogromnih blokova od stakla i betona, koje u donjem dijelu povezuje elipsasta dvorana. Građevina je trebala izgledati gotovo kao svemirski brod iz "Zvjezdanih staza". Ubrzo se odustalo od realizacije ovog projekta zbog previsoke cijene i složenosti. Odlučeno je da se umjesto Dvorca rada na ovom mjestu podigne hotel - tradicionalnija, ali ništa manje grandiozna građevina. Pod rukovodstvom arhitekta Ščuseva hotel Moskva je podignut u monumentalnom tradicionalnom stilu, koji je postao dominantan u arhitekturi Sovjetskog Saveza od 1930-ih do 1950-ih. Stupovi, lukovi i dekorativne balustrade trebale su pokazati povezanost između sovjetske arhitekture i antičkih tradicija.


VDNH (1935.-1954., grupa arhitekata pod vodstvom Sergeja Černišova)

Adresa: Prospekt mira 119. Stanica metroa "VDNH".

 

Izvor: AP

Ogroman izložbeni kompleks na sjeveru Moskve izgrađen je s ciljem da svakom sovjetskom građaninu i turistu u svakom trenutku ponudi uvid u postignuća Sovjetskog Saveza u sferi poljoprivrede i industrije. Od 70 paviljona polovina njih ima izgled hramova u stilu empire.

Posebno je impresivan paviljon br. 32, podignut 1939. U početku je nosio naziv "Strojarstvo" i izvana je izgledao kao hangar sa staklenim krovom, dok je po unutarnjem dizajnu podsjećao na hram civilizacije Mezopotamije, u kojem su se umjesto statusa bogova i heroja nalazile statue Mehaničara i Traktoristkinje. Krajem 1950-ih uz ovaj paviljon je dozidana zgrada sa staklenom kupolom, čija mrežasta konstrukcija podsjeća na Šuhovljev radijski toranj. Tada je paviljon promijenio naziv u "Kozmos". Na trgu ispred njega postavljena je kopija rakete "Vostok", u kojoj je Gagarin poletio u orbitu.

Sedam "Staljinovih" nebodera (1952-1957, Lav Rudnev, Dmitrij Čečulin, Vjačeslav Oltarževski, Sergej Černišov i drugi)

 

Izvor: Lori / Legion Media

Adrese

Moskovsko državno sveučilište Lomonosov: Ulica Lenjinove gore, zgrada br. 2. Stanica metroa "Sveučilište"

Stambena zgrada na Koteljničeskom keju: Koteljničeski kej 1/15. Stanica metroa "Taganska"

Stambena zgrada na Kudrinskom trgu: Kudrinski trg 1. Stanica metroa "Barikadna"

Hotel Ukrajina (sadašnji službeni naziv hotela je Radisson Royal): Kutuzovljev prospekt 2/1, zdanje 1. Stanica metroa "Kijevska"

Stambena zgrada na Trgu Krasnije vorota: Ulica Sadovaja-Spaskaja 21. Stanica metroa "Krasnije vorota"

Lenjingradski hotel: Ulica Kalančovska 21/40. Stanica metroa "Komsomolska"

Zgrada Ministarstva vanjskih poslova: Smolensko-Seni trg 32/34. Stanica metroa "Smolenska"

Centar Moskve s nekoliko strana okružuju poznati neboderi izgrađeni u sovjetskom neoklasicističkom, tzv. "staljinističkom", stilu. To su: zgrada Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov, tri stambene zgrade, dva hotela i Ministarstvo vanjskih poslova RF (ranije SSSR-a).

Dvanaest fantastičnih razloga za posjet Rusiji

Prema prvotnom planu, u Moskvi je trebao biti podignut samo jedan neboder, ali izuzetan u svakom pogledu. Projekt Kongresne palače, veličanstvenog zigurata [terasasta piramida s hramom na vrhu - prim. prev.] visokog 500 metara sa skulpturom Lenjina na vrhu, obustavljen je zbog početka rata. Metalne konstrukcije koje su bile namijenjene izgradnji Kongresne palače pretopljene su u protutenkovske prepreke.

Poslije rata projekt je raščlanjen na sedam zasebnih građevina. Arhitektura Staljinove epohe u njima je konačno definirala svoj stil. On sjedinjuje svjetske trendove u području monumentalne arhitekture (neboderi po općem izgledu podsjećaju, recimo, na Empire State Building u New Yorku) s arhitektonskim elementima drevnih epoha. Koristeći ornamente, stupove, pa i cjelokupnim oblikom građevine, arhitekti su željeli pokazati da je kultura SSSR-a nasljednica kultura Drevnog Istoka, Indije i Kine.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće